“Sloboda podrazumijeva odgovornost, povjerenje i međusobnu ljubav“
INTERVJU SA ARHIMANDRITOM DANILOM PAVLOVIĆEM – igumanom manastira BLAGOVEŠTENJA PRESVETE BOGORODICE U ŽITOMISLIĆU Kada iz pravca Mostara krenete putem mora, proći ćete kroz blagorodnu i neopisivo čudesnu dolinu, najneobičnijeg naziva-Žitomislići. Na lijevoj strani dominira gora zelenih borova iz kojih pobjedonosno i ponosno stoji manastir Blagovještenja Presvete Bogrodice iz XVI vijeka, zadužbina porodice Hrabren-Miloradovića. Ako pak […]
REZULTATI PO OSNOVU JAVNOG POZIVA ZA DODJELU FINANCIJSKE PODRŠKE MALIM PROJEKTIMA
Na drugom javnom pozivu udruženja žrtava rata, crkve i vjerske zajednice, nevladine organizacije usmjerene ka promovisanju međureligijskog dijaloga i odbori za međureligijsku saradnju u kojima se provodi projekat PRO-Budućnost dostavili su svoje ideje i projekte izgradnje mira i jačanja povjerenja. Drago nam je da vas možemo obavijestiti da je ODOBRENO 8 PROJEKTNIH PRIJEDLOGA čija realizacija započinje uskoro. […]
Hodočašće sv. Ivi u Podmilačje bosanski je El Camino
Velimir Bugarin, etnolog i kulturni antropolog iz Novog Travnika, za Dnevnik.ba je govorio o tradiciji hodočašća svetom Ivi u Podmilačje nadomak Jajce, specifičnostima tog hodačašća, narodnim vjerovanjima u Središnjoj Bosni i Hercegovini. U nastavku vam prenosimo navedeni tekst.
Ivandan, odnosno, spomendan svetom Ivanu Krstitelju slavi se 24. lipnja i najznačajniji je, počinje Bugarin, blagdan ljetnog ciklusa koji se osobito štuje na području Središnje Bosne gdje je središnja proslava u Podmilačju nadomak Jajca.
Džuma namaz
(arapski جمعة Džumua)
“O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite molitvu obaviti, to vam je bolje, neka znate.” (El-Džumu-ah, 9)
Namaz je jedna od osnova vjere, svakodnevna obaveza (obred), koju je Allah dž.š. strogo naredio vjernicima muslimanima. To je obaveza, dug svakog vjernika od punoljetnosti do kraja života. Svaki namaz počinje oglašavanjem ezana iz džamije, kojeg uči mujezin. To je osoba koja iz džamije poziva na namaz, on se odabire u tu službu zbog svoga glasa kojeg prati karakter. Svrha mujezina je slična funkciji zvona u kršćanskim crkvama – poziv vjernika na molitvu.
Pedesetnica
U pedeseti dan nakon Praznika nad praznicima (Vaskrsa), a u deseti dan po prazniku Vaznesenja Gospodnjeg, bogoslužbeno se proslavlja praznik silaska Svetoga Duha na Apostole – Sveta Pedesetnica (gr. Πεντηκοστή).
Praznik Svete Pedesetnice svoje korijene i početke temelji u istoimenom Starozavjetnom prazniku. U pedeseti dan nakon jevrejske Pashe u Starom zavjetu proslavljan je Praznik sedmica, jer se proslavljao u sedmoj nedelji (sedmici) po Pashi -praznik početka žetve pšenice.
Šavuot – Praznik sedmica
Uz Pesah i Sukot, Šavuot je treći hodočasni praznik kod Jevreja. Hodočasni praznici se nazivaju hagim (hag u jednini) što u prevodu znači okruživati što govori o karakteru hodočašća. Naime velika većina vjernika nije mogla ući istodobno u kompleks Hrama te su tako vjernici kružili strpljivo čekajući svoj red. U vrijeme postojanja jerusalimskog Hrama svaki punoljetni Jevrej je bio dužan hodočastiti u Jerusalim o hodočasnim praznicima i prinijeti žrtvu. Šavuot u doslovnom prevodu sa hebrejskog jezika znači „sedmice“ a sam naziv dolazi od posebnog mjesta koje Šavuot zauzima u jevrejskom kalendaru – naime, on dolazi nakon sedam izbrojanih sedmica počevši od drugog dana praznika Pesaha. Ovaj period od 49 dana nazivamo Omer. Naime, kao što je jevrejski narod od krhkog emotivnog i psihološkog stanja nakon izlaska iz Egipta uzrastao do spiritualno jakog naroda spremnog da primi Toru – konstitutivni akt koji Jevreje povezuje i čini ih narodom, tako se i današnji Jevreji, brojanjem omera i spiritualnim pripremanjem za praznik Šavuot (koji i slavi primanje Tore), trude da rade na sebi i na svom ličnom psihološkom i spiritualnom usavršavanju koje im daje i bolju pripremljenost za kvalitetniji i odgovorniji odnos, kako prema sebi i drugima tako i prema Stvoritelju.
Iz jednog životopisa
„Ja sam optimista, ova država ima svoju budućnost, jer ima divne ljude. Ona će živjeti zato što je u njoj toliko svetih kostiju koje su volile Bosnu i one neće dati da BiH ode na veresiju i rasprodaju mešetarima da krčme ovaj divni dio Božjega neba koji nam je sam On darovao.“ fra Marko Gelo […]
NJENO VISOČANSTVO BAKLAVA
Bajram bajramujemo uz obrede i tradicije koji su postali dio nas, dio našeg bića. Jedna od bajramskih tradicija je svakako priprema i posluživanje bajramske baklave, one ‘maksuz’, sa puno oraha putera, mirisne i zavodljive… Pa ko bi još mogao zamisliti Bajram bez baklave, koja mirom zamiriše iz kuća ulicama bosanskim, nagovještavajući ovu veliku radost koja slijedi za muslimane. Tako nas je pozicija i značaj Njenog Visočanstva Baklave u Bosni ovaj Bajram nagnala da malo istražimo kako je ona nastala i kako se u drugim krajevima svijeta ona pravi.
O Kur’anu
Naziv i definicija Kur’ana
Kur’an (arap. qur’ān: kazivanje, recitiranje), muslimanska sveta knjiga i glavni izvor islamskoga naučavanja; sadrži duhovna, dogmatska i pravna načela. Prema islamskom naučavanju to je nestvorena Božja riječ objavljena Muhammedu a.s.(alejhi selam- neka je mir Božiji na njega) preko meleka Džibrila, na arapskom jeziku.
Kur’an je Allahov Govor, nadnaravan i objavljen Muhammedu a.s., zapisan u zbirke među dvije korice i vjerodostojno prenesen, a samo njegovo učenje je ibadet, tj. pobožan čin. To je posljednja u nizu Božijih objava, i ta je činjenica u mnogome odredila sadržaj i poruku ove Božije knjige.
ITIKAF
Muslimani širom svijeta posljednjih deset dana svetog mjeseca ramazana provode u ibadetu, ali na jedan poseban način, u itikafu.
Itikaf predstavlja islamsku dužnost, odnosno, dužnost zajednice da se posljednjih deset dana mjeseca posta provede u džamiji, gdje je jedina obaveza ibadet Allahu dž.š. Pošto itikaf predstavlja kolektivnu dužnost muslimana, preporučuje se da barem jedna osoba iz nekog mjesta provede posljednjih deset dana u ibadetu Allahu, kako bi obaveza pala sa drugih stanovnika tog mjesta. Ako ne bi niko bio zatvoren u itikafu, čitavo stanovništvo bi nosilo teret zbog toga, a u suprotnom, obaveza pada sa čitavog stanovništva. Osoba koja je u itikafu zove se mutekif.