ITIKAF

Muslimani širom svijeta posljednjih deset dana svetog mjeseca ramazana provode u ibadetu, ali na jedan poseban način, u itikafu.Itikaf predstavlja islamsku dužnost, odnosno, dužnost zajednice da se posljednjih deset dana mjeseca posta provede u džamiji, gdje je jedina obaveza ibadet Allahu dž.š. Pošto itikaf predstavlja kolektivnu dužnost muslimana, preporučuje se da barem jedna osoba iz nekog mjesta provede posljednjih deset dana u ibadetu Allahu, kako bi obaveza pala sa drugih stanovnika tog mjesta. Ako ne bi niko bio zatvoren u itikafu, čitavo stanovništvo bi nosilo teret zbog toga, a u suprotnom, obaveza pada sa čitavog stanovništva. Osoba koja je u itikafu zove se mutekif.

Itikaf obavlja jedna ili ponekad dvije osobe, koje znaju lijepo i pravilno učiti Kur’an, a uz to imaju lijepo vladanje. Bolje je da dvije osobe budu u itikafu, jer dok jedna spava, druga će bdjeti i ibadet činiti, tako da se za tih deset dana ibadet nikako ne prekida. Te osobe povuku se u džamiju i tu provedu sve vrijeme itikafa, baveći se samo ibadetom. Oni ne smiju izlaziti iz džamije osim u iznimnim slučajevima, kao što je uzimanje abdesta ili gusula i obavljanje prirodne nužde. Zbog ograničenosti kretanja, mutekif sehuri i iftari obrocima koje mu donesu porodice koje se dogovore da učestvuju u tom ibadetu na takav način.


Cilj itikafa jeste povlačenje od stvorenja (halq) i potpuno okretanje ka Stvoritelju (El-Hâliq), te oživljavanje vlastitog srca (qalb) i očišćenje duše (nefs) od prizemnih svojstava snagom ibadetâ, kako bi se postigla prisnost (uns) i blizina (qurb) spram Milostivog.

Itikaf počinje dvadesetog dana Ramazana poslije ikindije, a završava se pred iftar posljednjeg dana Ramazana, kada mutekifi svoje vrijeme u potpunosti posvećuju Allahu učeći Kur’an, klanjajući dobrovoljne (nafila) namaze i brojnim drugim načinima ibadeta.  

Uvjet za upotpunjenje itikafa jeste iskrenost (ihlas) osobe koja boravi u itikafu u namjeri da se preda Gospodaru. Takva osoba se susteže od uobičajenog govora u korist spominjanja Allaha (zikrullah), od spavanja u korist budnosti, od sna u korist razmišljanja (fikr), od dunjalučkih preokupacija u korist ibadetskih angažmana, kao što su učenje Kur’ana i obavljanje dobrovoljnih namaza. Mutekif većinu vremena provede u učenju Kur’ana, klanjanju dobrovoljnih nafila, a negdje se prouči i hatma (cijeli Kur’an)  koja se namijeni za sve ljude kojima nema ko proučiti, te se Allahu uputi dova za oprost njihovih grijeha.

Muhammed a. s. je ramazan podijelio na tri dijela. Prvi predstavlja Allahov rahmet i to je ujedno i prvih deset dana mjeseca ramazana.  Drugih deset dana predstavljaju oprost, a Allah na svakog, ko se odlučio na ibadet u tom periodu, spušta svoju milost i oprost, dok treći dio predstavlja spas od džehenemske vatre i on je namijenjen najvećim grešnicima. To je zaista vrijeme oprosta, kada Allah oprašta onome kome On hoće čak i grešnicima koji su zaslužili najveću kaznu.

Imam Eš-Ša’rani u djelu Kešful-gummeh bilježi hadis u kojem Poslanik a.s. kaže:“Ko provede zadnjih deset dana ramazana u itikafu, dobit će nagradu kao da je obavio dva hadždža i dvije umre. Onaj ko provede u itikafu vrijeme između akšama i jacije, klanjajući namaz i učeći Kur’an, Allah će za njega pripremiti kuću u Džennetu.“.

Samra Smajić-Radovović, prof. vjeronauke

Podjelite na:

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Ostale vijesti

BITI HADŽIJA

Hadždž je u islamu namjera i putovanje u Mekku s ciljem obavljanja određenih obreda i posjete Kabi, najsvetijem mjestu muslimana na svijetu, u određeno vrijeme, tokom zu-l-hidždžeta, posljednjeg