Ko iskreno vjeruje i pokorava se Uzvišenom Allahu i slijedi Poslanika s.a.w.s (sallallahu alejhi ve sellem, u prevodu: neka je Allahova milost i mir na njega) i njegov sunnet (ono što je Poslanik a.s. radio, preporučio da se radi), redovno obavlja i čuva namaz, shvatio je da je taj ibadet radi njega i da mu namaz donosi brojne koristi i blagodati.
Vjernik je najbliži svom Gospodaru dok obavlja molitvu (klanja Mu se), a to se posebno uspostavlja na sedždi, položajem tijela vjernika koji spušta lice, ruke i koljena na tlo ili pod, čime očituje Njegovo Gospodarstvo, a svoje robovanje. Vjernik Mu je tada najponizniji, tada Mu je najbliži, i sedžda je rezervisana samo za Gospodara i ni za koga drugog. Vjernik u toku namaza, dok uči/recitira dijelove kur’anskog teksta i dove na arapskom jeziku, istih na cijelom svijetu i po već postavljenim pravilima, na određeni način razgovara sa svojim Stvoriteljem. Rekao je Muhammed a.s. „Kada je vjernik u namazu, on razgovara sa svojim Gospodarom.“
Obavljajući namaz, taj glavni stub islama, on čuva, jača i potvrđuje svoj iman (vjerovanje). Na svom jeziku se vjernik može da se obraća Gospodaru poslije namaza, i u bilo kojem drugom momentu, ali molitva/namaz se obavlja samo na arapskom jeziku. Po hadisima (riječima) Poslanika, a.s., namaz spada u najbolja djela vjernika: „Allahu su najdraža djela: klanjanje namaza na vrijeme, pokornost roditeljima i borba na Allahovom putu.“
Namaz se obavlja svakodnevno, sam ili u džematu za imamom/predvoditeljem molitve, i to pet puta u toku dana. Tako imamo sabah – jutarnji namaz koji se obavlja nakon zore do izlaska sunca, podne koji se klanja oko 12h, ikindija koja se klanja između podne i akšama, odnosno zalaska sunca kad se takođe klanja ovaj namaz, i jacije koja može da se obavlja kad padne noć pa sve do zore.
Pored 5 dnevnih namaza, ima i sedmični, Džuma namaz, što je molitva muslimana koja se obavlja samo petkom, a obavlja se isključivo u džematu odnosno zajedno sa drugima u džamiji, za imamom, predvodnikom namaza.
Džuma namaz počinje u isto vrijeme kad bi počeo podne-namaz. Bosanskohercegovačka ulema, u skladu sa pravilima islama, odlučila je da se džuma-namaz u svim džamijama klanja u unaprijed dogovorenom terminu, i to u 12:00 sati po zimskom ili u 13:00 sati po ljetnom računanju vremena.
Džumu namaz mogu klanjati i žene ali nisu obavezne.
Vrijednost odlaska na džumu namaz
O džumi namazu postoji mnogo predaja od Vjerovjesnika, Muhammeda a.s..
– “Ko izostavi tri džume-namaza bez opravdanog razloga taj je izašao iz vjere!”
– ”Nema tog čovjeka koji se u petak okupa, dobro očisti i namiriše uljanim ili kakvim drugim mirisom koji se zatekne u kući, te tako, ne razdvajajući bilo koga, ode u džamiju, klanja ono što mu je propisano i pažljivo sasluša ono što imam govori, a da mu Allah neće oprostiti ono što je počinio između te i prošle džume.”
Vodeći se ovom predajom lijepo je okupati se posebno za tu priliku. Inače, higijena ima posebnu važnost kod muslimana, posebno se to vidi u naredbi uzimanja abdesta, što predstavlja posebno duhovno ali i fizičko čišćenje da bi se obavio namaz, učio Kur’an. Od radnji koje su posebno poželjne raditi petkom su između ostalog: očistiti se, namirisati se, upotrijebiti misvak (očistiti zube), poraniti u džamiju na džumu namaz. Takođe, poželjno je na džumu namaz ići pješice, smireno i dostojanstveno.
Sastavni dijelovi džuma namaza
Kako smo već rekli, Džuma namaz se klanja petkom u podnevskom vremenu, umjesto podne-namaza i može se obavljati samo u džematu. Džuma nastupa nakon što se prouči prvi ezan kada se počinje klanjati prvi sunet od 4 rekata, a sam namaz ima ukupno 16 rekata. Rekat je jedinica molitve koja se sastoji od propisanih pokreta i riječi koja čini jednu cjelinu, a sadržava stajanje, pregib, sedždu i sjedenje.
Pošto se klanja prvi sunnet, mujezin uči drugi ezan a imam uzlazi na minber, stepenište koje se najčešće nalazi naprijed u desnom uglu džamije, u unutrašnjosti. Kad mujezin završi drugi ezan, imam (hatib, onaj koji govori hutbu), stojeći na minberu, drži hutbu (predavanje) u kojem prisutnim vjernicima daje upute i savjete o islamskom vjerovanju i obavezama i upoznaje ih o važnim tekućim pitanjima Islamske zajednice. Inače, hutba je veoma važan sastavni dio ovog namaza. Nakon hutbe se klanja dva rekata farza džume u džematu, a nakon toga preostalih deset rekata suneta. Nakon klanjanja slijedi zajednički zikr/učenje i spominjanje Allaha kao i dova, čime je džuma namaz završena.
Jako je bitno napomenuti da prilikom obavljanja svih namaza, pa i džuma namaza nema komunikacije sa drugim vjernicima, učesnicima namaza. Džuma namaz je specifična zbog hutbe, jer kada se imam popne na mimber, tada je prisutnim klanjačima zabranjeno da pričaju, jer se rizikuje da se izgubi vrijednost džuma namaza. Čak i onaj koji je prikasnio, i uđe u džamiju, nije mu dozvoljeno da naziva selam, što je praksa pri ulasku, pozdraviti na taj način prisutne,
Ono što se praktikuje po završetku svih namaza pa tako i džuma namaza, muktedije jeste da vjernici koji su klanjali zajedno pozdravljaju jedni druge druge pozdravom Es-selamu alejkum ili Selamun alejkum (Mir i spas Božiji na Vas) a odgovara sa Ve-alejkumu-s-selam (i ja vama mir i spas Božiji želim).
Džumu namaz nisu dužni klanjati: žena, zatvorenik na izdržavanju kazne, putnik, bolesnik, iznemogli starac, slijepac i lice koje strahuje od neke opasnosti.
Samra Smajić-Radovović
