Na taj dan, praznik Pedesetnice, svi apostoli su bili u Jerusalimu, jer im je Hristos prije Vaznesenja rekao: „I evo, ja ću poslati obećanje Oca svojega na vas; a vi sjedite u gradu Jerusalimu dok se ne obučete u silu s visine“ (Lk. 24, 49). Apostoli i Bogorodica su se sabrali na molitvu u jednoj kući. „I ujedanput nastade šum sa neba kao hujanje silnoga vjetra, i napuni sav dom gdje oni sjeđahu; I pokazaše im se razdjeljeni jezici kao ognjeni, i siđe po jedan na svakog od njih. I ispuniše se svi Duha Svetoga i stadoše govoriti drugim jezicima, kao što im Duh davaše da kazuju“ (Dap. 2, 2 – 4). Dobili su neizmjernu snagu i sposobnost da propovjedaju Hrista svim narodima, jer im silaskom Svetoga Duha postade jasno sve što im je Hristos govorio i počeše govoriti stranim jezicima.
Apostol Petar je izašao na krov kuće u kojoj se to desilo da propovijeda mnogobrojnom okupljenom narodu. Propovijedao je o Hristu, smrti, vaskrsenju i vaznesenju Isusa Hrista i o poslanju Svetoga Duha koje su svi tada vidjeli. Riječi svetoga Petra uticale su na okupljene koji su, spoznavši grijeh koji su učinili raspećem Isusa Hrista, pitali šta da rade a Petar ih je upućivao da se pokaju i krste u ime Isusa Hrista: radi oproštaja grijehova i primanja dara Duha Svetoga. Mnogi su poslušali riječi sv. Petra i toga dana se krstilo oko tri hiljade ljudi.
Silaskom Svetoga Duha na apostole osnovana je Crkva Hristova na zemlji od Gospoda Isusa Hrista. Često Pedesetnicu nazivamo rođendanom Crkve.
U spomen ovog važnog i znamenitog događaja, silaska Svetog Duha na apostole i u slavu i čast Svete Trojice i posebno u slavu i čast Svetoga Duha, crkva slavi praznik koji se zove Pedesetnica, jer se slavi u pedeseti dan poslije Pashe, kada su i Judeji slavili svoju Pedesetnicu. U hrišćanskoj crkvi ovaj praznik zove se: Dan silaska Svetoga Duha na apostole, Duhovi, Trojičin dan. Kako u Starom Zavjetu, tako i u hrišćanskoj crkvi praznik Pedesetnice je jedan od najvećih praznika, jedan od dvanaest velikih praznika godišnjih.
Na ovaj praznik Pravoslavna Crkva ukrašava hramove, u koje se unosi zelena trava, grančice od lipe i cvijeće, simvolišući proljetnim grančncama i cvijećem duhovno obnovljenje ljudi silom Svetoga Duha. Od trave se pletu vijenci koji se čuvaju u domovima do sljedeće Pedesetnice.
Radenka Drakul
