Islamski kalendar je lunarni (Mjesečev) kalendar. Za računanje vremena, on se ravna prema Mjesečevim mijenama. Kao početak islamskog kalendara uzima se Hidžra, preseljenje Muhammeda, a.s., iz Meke u Medinu. Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci sa 29 ili 30 dana: Muharrem, Safer, Rebiul-evvel, Rebiul-ahir, Džumadel-ula, Džumadel-uhra, Redžeb, Ša’ban, Ramazan, Ševval, Zul-ka’de, Zul-hidždže. Muslimani mjesec Ramazan doživljavaju kao blagdan te se cijela godina provodi u iščekivanju Ramazana ili u ‘žaljenju’ što je kratko trajao. Mubarek, blagoslovljene noći kod muslimana su noći ispunjene ibadetom (molitvom), učenjem Kur’ana. Jedna od tih noći je noć Lejletu-r-regaib koja nastupa uoči prvog petka mjeseca redžepa. Ove godine Lejletu-r-regaib nastupa u akšam, u četvrtak, 18. februara 2021. godine ili 6. Redžeba 1442. Hidžretske godine.
“Allahumme barik lena fi redžebe ve ša’bane ve beligna ramadan!” je dova Muhammeda, a. s., kojom vjernici ulaze u mjesec redžeb i mubarek noć Lejletu-r-regaib.
Vjernici se raduju mubarek noćima jer čovjek svjestan Boga, prije negoli pogleda ka Nebesima, gleda u sebe. Mubarek noći su dodatno ohrabrenje da vjernici svoje najglasnije i najskrovitije želje predaju Utočištu – Gospodaru svjetova. I zbog toga je ova noć prilika da preispitamo svoje ciljeve, strasti i želje za budućnost i kao i za svojevrsno godišnje ‘podvlačenje crte’.
Među muslimanima Balkana izraz učajluci je zajednički naziv za mjesece redžeb, ša’ban i ramazan. U njima se nalaze četiri mubarek noći, to su: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi’radž Lejletu-l-berat i Lejletu-l-kadr. Naziv učajluci dolazi iz turskog jezika, od riječi uč – što znači tri i ajluk – dobro, bogatstvo, plaća. U ovim mjesecima vrijednosti dobrih djela se uvećavaju pa učajluci predstavljaju dobru priliku da se činjenjem dobrih djela, a udaljavanjem od loših, čovjek očisti od grijeha i iskupi za prošlogodišnje propuste.
Ove noći su za ljude, za otvorene razgovore s Bogom u kojima čovjek sebi otkriva ono što je Bogu znano, a što mu može biti od pomoći u susretu sa svijetom oko sebe. Duhovni velikani su mubarek noći opisivali kao vodu koja se susreće sa suhom zemljom. Redžeb je jedan od četiri mjeseca sigurnosti i mira. Nepovredivost njihovu spominje i Kur’an: „Od kad je stvorio nebesa i zemlju Allah je propisao da je broj mjeseci dvanaest od kojih su četiri sveta, u njima sami sebi zulum ne činite (kršeći Allahove zabrane i granice)!“ (Et – Tevbe, 36).
Lejletu-r-regaib, Noć želja, također poznata kao noć nade, prilika je da se krene u potragu za dubljom vezom sa Bogom i osnaži duh na putu sunneta Božijeg Miljenika Muhammeda, a. s.
Imajući na umu da je dova ili molba Allahu dž. š. bila i ostala spona i most koji povezuje Stvoritelja i Njegovo stvorenje; nemojmo propustiti da u noći Lejletu-r-regaiba dokučimo Allahovu milost, blagodat i bereket. Dova je posebno potrebna današnjem čovjeku koji u brzom i dinamičnom životu često izgubi orijentaciju i ravnotežu između duhovnog i materijalnog. Čovjek treba da se posveti dovi, kao vidu svakodnevne veze s njegovim Stvoriteljem, od jutarnjeg buđenja do večernjeg lijeganja; da dovom čisti svoju dušu i istraje na Allahovom putu.
Ova noć je prilika i možda prvi korak za prihvaćanje i razumijevanje Božije milosti kakvu nam opisuje hadis u kojem je Vjerovjesnik, a. s., rekao: “Uzvišeni Allah kaže: ‘Ja sam u stanju učiniti Svome robu ono što o Meni misli i s njim sam kad Me spomene. Ako on Mene spomene u sebi, i Ja njega spomenem u Sebi; a ako Me on spomene u nekoj skupini, Ja njega spomenem u skupini boljoj od nje. Ako se on Meni približi za jedan pedalj, Ja se njemu približim za jedan lakat; a ako se on Meni približi za jedan lakat, Ja se njemu približim za jedan hvat. Ako on Meni ide običnim hodom, Ja njemu idem žurno’.“
Izvor: Portal Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Priredila Samra Smajić-Radovović, asistent MRV BiH
