Fikret na imanju Manastira Tavna: “Moramo pomoći jedni drugima, komšije smo
Život mještana Banjice oduvijek je bio isprepleten sa manastirom koji je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 11. septembra 2009. godine, i pod zaštitom je države, a oni koji dolaze da pomognu sestrinstvu ovog zdanja, kažu, sretni su i blagoslovljeni.
Na velikom imanju Manastira Tavna svakodnevno ima posla, a posebno u vrijeme sezonskih poljoprivrednih radova.
Sestrinstvo manastira Tavna ima deset monahinja od kojih je većina zašla u pozne godine, pa im je u ovim poslovima svaka pomoć dragocjena.
Manastirska ekonomija prostire se na 20 hektara, a na imanju je i 560 stabala šljiva.
Ovog proljeća sa četiri traktora, od kojih su dva u vlasništvu Manastira, pripremljena je zemlja i zasijan kukuruz. Pomažu mještani iz okolnih sela, ali i grada, svi kojima je ovaj manastir prirastao srcu.
Jedan od dobrovoljaca bio je Slavko Jovičić, mještanin sela Banjica u kojem se i nalazi ovo srednjevjekovno zdanje.
“Kad god se rade ti veliki poslovi, dođem. Ako ne mogu stići na službu svaki dan, mogu bar pomoći. Mi ovaj manastir doživljavamo kao drugu kuću. Krštavamo se, vjenčavamo i obavljamo sve ostale obrede”, kaže Jovičić.
Svojim komšijama pridružio se i Fikret Mehmedbegović iz Srednje Trnove. Sa četiri traktora pripremili su oko 50 duluma oranice i zasijali kukuruz.
“Berem kukuruz već nekoliko godina ovdje, a sada pomažem i u sjetvi. Svi se pravdaju kako nemaju vremena, ali vrijeme se mora naći. Bitno je da se posao završi. Moramo pomoći jedni drugima, komšije smo”, kaže Mehmedbegović.
Zahvaljujući dobrim ljudima, ali i vrijednim monahinjama, u manastiru se svi poslovi završavaju na vrijeme, a lijepu riječ ili utjehu svako može pronaći među ovim zidovima.
Sestra Anastasija kaže da je pomoć dragocjena pogotovo kad je sjetva, berba i vršidba.
“Iako imamo mehanizaciju, to su teški poslovi. Imamo goveda i ovaca, a ako neko priloži i neko svinjče. Imamo jutarnje molitve, molitve poslije podne i večernje. Ali uz pomoć dobrih ljudi, neki sami dođu, neki plate radnike, ali kako god, sve se završi”, kaže monahinja Anastasija.
Sestra Marta iz Manastira Tavna je za projekat zagrađivanja mezarja u džematu Srednja Trnova, donirala 100,00KM, što potvrđuje suživot i solidarnost u ovom kraju.
Ženski manastir
Manastir se nalazi na tromeđi Bijeljine, Ugljevika i Zvornika i duhovno je sjedište pravoslavnih vjernika ovog područja.
Manastir Tavna jedan je od najvrednijih pravoslavnih dragulja u Zvorničko-tuzlanskoj eparhiji, kao i jedna od najstarijih građevina Semberije i Majevice. Crkva svete Trojice se pominje već u nаjrаnijim turskim poreskim defterimа iz 1533. i 1548. godine, а od 1548. do 1586. godine, pominje se izričito kao manastir.
Tokom proteklih vijekova više puta je pljačkan i skrnavljen. Ovaj manastir je bio muški manastir od svog osnivanja, sve do 1954. godine, kada je prvi put u svojoj istoriji iz muškog preobražen u ženski manastir.
Prije nekoliko godina završeni su građevinski radovi na uređenju porte, obnovi manastirskog kompleksa i izgradnji oltara u dvorištu.
Narod Semberije i Majevice i iz cijelog svijeta okuplja se oko ove viševjekovne svetinje na saboru za Veliku Gospojinu, 28. avgusta, ali i za sve ostale velike pravoslavne praznike.
Mujaga Cifrić, sekretar OMS Bijljina
