Atik- Sultan Sulejmanova džamija u Bijeljini

Džamija, crkva ili bastion za odbranuAtik- Sultan Sulejmanova džamija u Bijeljini

Atik džamija je najstarija džamija u Bijeljini. Spominje se u pisanim izvorima uz ime tadašnjeg vladara sultana Sulejmana Veličanstvenog, a po njemu je i poznata kao Carska džamija.

Džamija je sagrađena između 1520. i 1566. godine. U tursko-austrijskom ratu od 1716. do 1718. godine, koristili su Bijeljinci džamiju kao odbrambeni bastion, zato što nisu imali tvrđave.

Bijeljina je zauzeta od austrijanaca koji su tu ostali sve do Beogradskog mira 1739. godine. Džamija i hamam (javno kupatilo) su tada, prema nekim izvorima, bili teško oštećeni. Bijeljinska džamija je odmah pretvorena u katoličku crkvu i sve od 1718. do 1739. godine služila je kao katolička crkva.

Nakon beogradskog mira, austrijanci su morali vratiti Bijeljinu Osmanskom carstvu. Tada je sagrađena drvena munara i obnovljena funkcija džamije. 1893. godine je nova munara izgrađena, a 1912. godine je dodata još jedna šerefa, te je munara za 10 metara povišena.

Zbog historijskog značaja, Atik džamija je 1950. godine proglašena spomenikom pod zaštitom države, kao tada jedina džamija u Bosni i Hercegovini čija munara je imala dva šerefeta. Pod zaštitom države bili su nišani pored Salihbegović džamije, te turbe Sadik-age bimbaše, sagrađeno 1271. h.g. (1854/55), a 60-ih godina prošloga stoljeća premješteno pored Atik džamije. Prethodno se turbe nalazilo u staroj čaršiji Bijeljine, na prostoru današnjeg Gradskog trga.

Na ulazu džamije bio je natpis o njenoj obnovi 1893. godine. Krupnim neshi pismom bio je isklesan sljedeći tekst: “Ova časna Sultan Sulejmanova džamija obnovljena je 1311. hidžretske godine.”

Na širem prostoru mezarja su nakon drugog svjetskog rata sagrađeni novi objekti. Prilikom nivelacije džamijskog harema pred početak drugog svjetskog rata su nišani, od kojih su mnogi imali natpise, zatrpani ili uništeni.

13. marta 1993. godine, džamija i trube su srušeni, a materijal je u cijelosti odvezen sa prostora džamijske cjeline.

2003, godine su iskopani ostaci temelja stare džamije te se pristupilo njenoj ponovnoj izgradnji.

Džamija, odnosno njeno mjesto i ostaci graditeljske cjeline, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od stane državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Obnova i izgradnja džamije je trajala od 2002. godine a svečano otvorenje džamije obavljeno je 16. augusta 2014. godine.

O ovoj džamiji rahmetli hafiz Abdulah-ef. Budimlija, rodom Fočak, a dugogodišnji bijeljinski imam, hatib i glavni imam, u knjizi “Moja sjećanja” je zapisao:
“S obzirom da je Atik džamija bila glavna džamija u gradu Bijeljini, austrougarski car Franjo Josip poklonio je toj džamiji dva ćilima, koja su pokrivala cijelu džamiju, kao što je poklonio i Aladža džamiji u Foči, koji je bio težak oko 300 kg i od jednog komada. U Atik džamiji bilo je još vrijednih ćilima i sedžada. Prema pričama mog prethodnika, imama Atik džamije rahmetli Hajdar-ef. Tešnjakovića, da je fabrika ćilima iz Sarajeva nudila da zastre cijelu džamiju u zamjenu za jednu sedžadu, koja je imala veliku vrijednost. U džamiji su bila dva veća sanduka, u jednom su bilo pohranjeni stari kitabi i rukopisi, među kojima je bio jedan rukopis Kur’ana od prije 400 godina, velike vrijednosti. Sve je to bilo pod ključem, a u drugom sanduku su bili pohranjeni kamenčići, koji su se nosili na Drinu prilikom učenja kišnih dova. Bilo je i jedno sanduče, koje je stajalo na mimberu, u kojima su stajali džuzovi Kur’ana iz kojih se učila mukabela, koje je uvakufio rahmetli hađži Alibeg Zulfikarpašić iz Foče, a živio u Istanbulu.”

Mujaga Cifrić, sekretar OMS Bijeljina

Podjelite na:

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Ostale vijesti

Богојављење

Богојављење се обележава 19. јануара и то је непокретни празник. Према хришћанској традицији, Христос је, када је напунио 30 година, дошао на реку Јордан како

Bajram Šerif Mubarek Olsun

Kurban Bajram ili Hadži-bajram je islamski blagdan prinošenja žrtve Kurbana (tur. kurban znači “žrtva”), najznačajniji islamski blagdan . Obilježava se od 10. dana mjeseca zu al-hidže, posljednjeg mjeseca islamskog kalendara i traje

Спасовдан

Пошто је распет на Крст и сахрањен у гробници, након три дана Господ наш, Исус Христос васкрсну из мртвих и јави се својим ученицима, једанаесторици