Danas u našem gradu, Bogu hvala, možemo svjedočiti punim džamijama, za što čvrsto vjerujemo da je odraz Božije volje. Činjenica je da se u našim džamijama priređuju raznovrsni i kvalitetni programi, koji čine da naše džamije, pored duhovnog, postanu i općedruštvene središnjice života naših vjernika. S druge strane, u modernom vremenu koje obiluje različitim društvenim zajednicama i organizacijama nameće se pitanje da li džematska duhovna zajednica povezana džamijom ima perspektivu da živi, u punini i smislu koji ta riječ sa sobom nosi.
Na mnoge načine džemat djeluje ad intra: namazom, mektebom, hutbom, dženazom i drugim usko duhovnim djelovanjem. Ali uloga džemata i džamije ne ogleda se isključivo u njenom djelovanju iznutra. Potrebno je promišljati o džamiji i njenom djelovanju ad extra, tj. na društvenom nivou, što nameće neophodnost da se u svome djelovanju u okviru postojećih društvenih prilika uključuje u javno-društveni život. To ne podrazumijeva samo aktivnosti imama i vjerskih službenika, nego uključuje sve vjernike, koji jesu članovi džemata, ali istovremeno i članovi društva. Tako svojim djelovanjem džemat ostavlja stanovite tragove u društvu koji će svim njegovim članovima biti od koristi. Jer, činjenica je da džemat čine ljudi, vjernici različitih profila, koji doprinosom radu džemata pridonose i izgradnji okruženja u kojem žive. To posebno dolazi do izražaja u manjim sredinama, pogotovo seoskim, premda ni gradske sredine nisu izuzete, gdje su članovi džemata nositelji lokalnih i društvenih službi. Na taj način, jedan džemat preko svojih vjernika može u društvu djelovati na da’vetskom, odgojno-obrazovnom, socijalno-humanitarnom i na kulturno-društvenom nivou.
Djelovanje džemata u društvu na javnom nivou
Kada je riječ o da’vi i tom segmentu djelovanja džamije, može se reći da je ona jedna od osnovnih funkcija džamije i džemat je se ne smije odreći niti u jednom društvenom sistemu, uključujući i totalitarne. Iako smo prešli u generaciju slike, razvojem digitalnih medija i IT-a, ne smijemo zaboraviti na vrijednost žive izgovorene riječi. Razmišljanja o čovjeku i njegovom realnom životu, sa svim njegovim brigama i stanjima, vrlo su plodne teme za razne džematske tribine i dersove u koje se osim imama, mogu uključiti i džematlije, koji iz svoje perspektive, iskustva ili struke mogu progovoriti o pojedinim pitanjima vezanim uz ljudsku egzistenciju ili društvena događanja. Uticaj informativnih sredstava danas je veoma velik i snažan, no, uprkos njegovim velikim mogućnostima, internet nikada neće moći zamijeniti duboko iskustvo vjere koje pruža realni život džemata.
Djelovanje džemata u društvu na odgojno-obrazovnom nivou
Religiozna dimenzija čovjekove ličnosti razvija se od najranijih dana čovjekova života pa do posljednjih trenutaka njegovog življenja. Duhovna komponenta u odgoju djece dugo je bila zanemarivana, iako je bez nje nezamisliv i nemoguć cjelovit odgoj jedne ličnosti. Dječiji vrtići i škole vrlo su zahvalna mjesta za ostvarivanje saradnje između roditelja i odgajatelja sa vjerskim službenicima, imamima i vjeroučiteljima. Participirajući na teritoriji određenog džemata, škola je usko povezana s jednim znatnim brojem članova dotične zajednice. Zbog toga se ni džematska zajednica ne smije distancirati od odgojno-obrazovne politike našega školstva i života same škole.
Osim vjeronauke u školi, koja otvara razne mogućnosti saradnje učitelja, učenika, roditelja, imama te ostalih članova džemata, u cjelokupni vjerski odgoj i obrazovanje uključuje se i mekteb. Mekteb je prepoznatljiv kao trajna djelatnost džematske zajednice koja pridonosi izgradnji društva. Mektebom džematska zajednica pomaže svojim članovima, koji su i članovi društva, da se razviju u cjelovite osobe koje će znati suosjećati s Zajednicom, koji će učiti živjeti vlastito vrijeme tako da postanu odgovorni i angažovani vjernici i građani.
Djelovanje džemata u društvu na socijalno-humanitarnom nivou
Socijalno-humanitarno djelovanje džematske zajednice jest vjera potvrđena konkretnim djelima ljubavi. Mnogi smatraju da bi džematska zajednica i Islamska zajednica u cjelini trebale posebno biti prisutne u bosanskohercegovačkom tranzicijskom društvu upravo po toj džematskoj dimenziji. Džemat kao zajednica najpogodnije je mjesto za širenje i prakticiranje socijalne nauke islama te kao takvo religijsko i društveno mjesto na kojem se prepoznaje intenzitet ostvarenja ali i nivo propuštenih socijalno-humanitarnih šansi jednoga medžlisa ili muftijstva.
Djelovanje džemata u društvu na kulturno-društvenom nivou
Uvažavajući historiju, i učeći od nje, može se reći da su džematske zajednice bile nositeljice kulturnih vrijednosti svoga kraja. Džematska zajednica ima svoje mjesto u kulturi te je upravo kultura jedan od mostova koji spaja religijski i društveni nivo djelovanja samoga džemata. Naše je društvo, između ostaloga, izraslo iz islamske kulturne baštine i obilježeno je njome. Zato islamsku kulturnu baštinu treba njegovati i prenositi sljedećim generacijama ne samo kao dio vjerskoga nego i nacionalnog identiteta.
Zaključak
Kontinuirano i aktivno djelovanje džemata vrlo je važno za djelotvornu prisutnost Islamske zajednice u društvu koje ju okružuje.
Društvo svojim brzim promjenama i događanjima na područjima privrede i politike utječe na ljude, pa tako i na vjernike – članove džemata. Rezultati nauke i tehnologije te plodovi kulture i umjetnosti ne smiju ostati izvan naših džemata. Oni se trebaju integrirati u njih. No, unatoč svim dostignućima savremenog društva, džemat mora biti i ostati prepoznatljivo ostvarenje u prostoru i vremenu. Džemat je kao zajednica uvijek imao svoje mjesto u historiji našeg društva te ne postoji razdoblje kada nije egzistirao. U današnjem vremenu, čitajući znakove vremena i osluškujući stvarne potrebe ljudi, džematske zajednice mogu biti mjesta istinskog iskustva vjere i stila islamskog života. Džematska zajednica odgaja vjernike za svjedočenje vjere u svim dimenzijama i uvjetima života, posebno profesionalnog i društvenog. Taj odgoj traje čitavog života, a počinje s najranijim godinama djetinjstva. Vrijeme prebrzo prolazi i ne dopušta Zajednici da ostane samo na pisanim analizama, dijagnozama i normativima. U tom je smislu svaki novi dan jedna nova šansa da se nešto učini boljim u životu i djelovanju naših džemata, što ne znači da to mogu samo oni kojima je povjerena briga za pojedini džemat, nego su svi članovi džematske zajednice odgovorni i pozvani ulagati svoje snage i talente u razvoj džemata. Moraju biti svjesni dinamike života i vjere. Za takav daljnji razvoj i djelovanje džemata potreban je odgoj svih članova, voditelja i vođenih, uz promjene u načinu planiranja, programiranja i djelovanja te u odnosu imam – džematlija. To je preduslov za zajedništvo i saradničke odnose unutar džematske zajednice. A naš Poslanik, a.s., je rekao „…Allahova ruka je nad džematom…“ i to vjerniku treba biti podstrek da džematsku zajednicu čuva, da je unaprijeđuje te da tim djelovanjem naše džamije ostvaruju svoju ulogu u našem narodu i u svijetu.
Kenan Hodžić, sekretar OMS Zenica
