Došašće ili advent (lat. adventus = dolazak) je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za Božić. Ujedno je početak crkvene godine (osim kod istočnih vjernika, kojima počinje 1. septembra). U zapadnom kršćanstvu, došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. novembra, a najkasnije 3. decembra. Završava 24. decembra, na Badnjak. Ovogodišnji advent je nastupio 29.11.2020. (nedjelja) i završiće 24.12.2020. (četvrtak).
U Rimokatoličkoj Crkvi, u došašću, prevladava ljubičasta boja u liturgiji. Čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije. Izrađuje se i stavlja na sto adventski vijenac s četiri svijeće koje simboliziraju četiri nedjelje u došašću i svake nedjelje se pali po jedna svijeća. U ovom vremenu prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja.
Ono što je karakteristično za ovaj period jesu mise zornice koje se održavaju tokom 4 nedjelje adventa i iščekivanja Božića. Te mise su osobito drage vjernicima i za njih predstavljaju izvjestan način pokornosti i odricanja od sna. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme pripreme za Božić, ali i na konačni Isusov dolazak na kraju vremena. Kršćani nastoje bdjeti nad svojim životom, ali i nad tuđim životima da ne izgube vječni život. Zornice imaju svečan ugođaj.
Adventski kalendar sastoji se od kartona na kojem su otvori – kućice. Iza svake kućice je slika ili simbol koji ukazuje na dolazak Božića i ima broj od 1 do 24. Počevši od 1. decembra, otvaraju se kućice, jedna na dan, počevši od one s brojem 1. Konačno, 24. decembra, otvara se posljednja kućica, koja ima prigodnu sliku rođenja Isusova. Adventski kalendar najčešće je namijenjen djeci, koja se tako upoznaju s došašćem i iščekivanjem Božića. Neki adventski kalendari imaju mali poklon skriven u svakom prozoru, kao što je igračka ili čokolada.
Sveti Nikola
U vrijeme došašća, slavi se i dan sv. Nikole (6. decembar), negdje zvan i “Nikolinje”. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio poklone siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno da li se radi o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, noć prije dana sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune poklona.
Za vrijeme komunističkog režima, nastojalo se potisnuti tradiciju sv. Nikole. Organizirale su se podjele poklona, koje je umjesto sv. Nikole donosio Djed Mraz.
Sveta Lucija
Na dan sv. Lucije, 13. decembra, sije se božićna pšenica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Samim svojim izgledom daje zelenilo i nadu usred zime i snijega. Što je pšenica gušća i zelenija, vjeruje se da će biti bolja ljetina naredne godine.
Badnjak
Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdijenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih uređaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama koje su ujedno postale i simboli novog života i nade.
Na sam Badnjak ukućani rano ustaju, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i napravile nemrsnu hranu za večeru jer se na Badnjak posti. Na Badnjak postoje brojni običaji, kojima je svrha želja za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem. Budući da se na Božić ništa nije radilo, u dane prije Božića temeljito se čistila kuća i štala, pripremala se hrana za božićne dane, te hrana za domaće životinje. Djeca su se kupala i uređivala, šišalo ih se i radile su im se frizure.
Na Badnjak na stolu su poslagani: orasi, lješnjaci, rogači, bademi, smokve, jabuke, kako u kojem kraju što uspijeva. Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača (vrsta kruha).
Božićno drvce je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića. To je obično zimzeleno stablo koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tokom dana oko Božića ukrašava se kuglicama, slatkišima te božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljakama dok su se prije češće ukrašavala svijećama. Na vrh drvca često se postavljaju anđeo ili zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu iz priče o rođenju Isusa Krista. Tradicionalno, božićna se drvca ne unose u domove niti ukrašavaju prije Badnjaka (24. decembra), a iznose se na blagdan Sveta tri kralja odnosno Bogojavljenje (6. januara) kada i završavaju božićni blagdani.
Priredila Blanka Đulabić
